Teško podnošenje aktivnosti nakon COVID-a ne može se uvijek objasniti gubitkom kondicije. Objašnjavamo šta istraživanja pokazuju, zašto je važno prepoznati PEM i kako individualno praćenje usmjerava plan liječenja.
Na uputnici piše sedimentacija eritrocita (SE) – šta ljekar želi provjeriti? Saznajte kako se ovaj nalaz koristi, šta može pokazati i kada razmotriti daljnju procjenu.
Može li antivirusni lijek remdesivir ublažiti simptome Long COVID-a? Nova ERASE LC studija bilježi ohrabrujuće promjene umora i funkcionalnog kapaciteta, ali otvara i važna pitanja o PEM-u, sigurnosti i mjerenju terapijskog odgovora.
Sedimentacija eritrocita (SE) jedan je od najčešćih laboratorijskih pokazatelja upale. Ipak, njena vrijednost zavisi i od dobi, spola, anemije, metaboličkog zdravlja i životnih navika. Saznajte šta SE zaista mjeri i kako pravilno razumjeti povišen nalaz.
Stillova bolest može biti praćena upalnom zahvaćenošću pluća, ponekad i bez izraženih respiratornih simptoma. Novo međunarodno JIR-CliPS istraživanje pokazuje kako se plućne komplikacije danas otkrivaju i liječe u kliničkoj praksi.
Kod PEM-a i disautonomije cilj nije forsirati organizam, nego postepeno poboljšati toleranciju na napor kroz pacing, ležeće vježbe, kompresiju, san i prilagođene lifestyle mjere.
Mnogim osobama sa Long COVID-om ili ME/CFS simptomi se pogoršaju tek nakon fizičkog ili mentalnog napora. Ovo stanje naziva se PEM — post-egzerciona malaksalost.
Nakon virusne infekcije neki ljudi razviju dugotrajan umor, brain fog, palpitacije, intoleranciju napora, vrtoglavice, disautonomne simptome ili neuroimunološke tegobe — iako su osnovni nalazi često uredni. U ovom vodiču objašnjavamo razliku između Long COVID-a, POTS-a, ME/CFS-a, mastocitne aktivacije (MCAS) i postvirusnih sindroma, kako se međusobno preklapaju i zašto savremena medicina sve više govori o neuroimunološkoj disregulaciji nakon infekcija.
Simptomi traju, nalazi se gomilaju, a jasnog odgovora još nema? Ovaj tekst objašnjava u kojim situacijama klinička imunologija može pomoći da se zdravstveni problem sagleda šire i poveže u smisleniju cjelinu.
Biološki lijekovi donose preciznu terapiju za autoimune bolesti, ali njihova primjena zahtijeva razumijevanje imunoloških mehanizama, nuspojava i farmakokinetike. Ovaj članak donosi klinički vodič kroz rizike, koristi i terapijsku strategiju.
