Antimikrobna rezistencija (AMR) ili, kako je poznata u široj javnosti, antibiotska rezistencija, predstavlja jednu od najvećih prijetnji javnom zdravlju u današnjem svijetu. S obzirom na sve veći broj multirezistentnih bakterija, u kombinaciji s nedostatkom novih antibiotika, opasnost od gubitka učinkovitih terapijskih opcija postaje realnost kojoj smo suočeni. U nekim slučajevima, pacijenti se suočavaju s bezizlaznim situacijama jer su bakterije postale otporne na sve dostupne antibiotike. Ova prijetnja nije samo apstraktna, već konkretno utječe na globalno zdravlje, s ozbiljnim posljedicama na mortalitet, morbiditet, produženo bolničko liječenje i ogromne ekonomske troškove.
Šta je antimikrobna rezistencija (AMR)?
Antimikrobna rezistencija se javlja kada mikroorganizmi, poput bakterija, razviju sposobnost da prežive i nastave se razmnožavati unatoč prisutnosti antibiotika koji bi ih inače uništili ili spriječili njihov rast. Bakterije mogu razviti otpornost kroz genetske mutacije ili prijenos gena od drugih bakterija koje su već razvile ovu otpornost. Nažalost, ovaj proces se ubrzava uslijed prekomjernog i nepravilnog korištenja antibiotika.
Iako su antibiotici izuzetno važni u borbi protiv bakterijskih infekcija, njihovo nepravilno korištenje, uključujući upotrebu za liječenje virusnih infekcija ili njihovo korištenje u preventivne svrhe, doprinosi širenju otpornosti. Na primjer, antibiotici se često propisuju za respiratorne infekcije, koje su u većini slučajeva uzrokovane virusima, iako ti lijekovi nisu učinkoviti protiv virusa. Dodatno, upotreba antibiotika u veterinarskoj industriji, pa čak i u prehrambenoj industriji, pridonose širenju rezistentnih sojeva bakterija koje se mogu prenijeti na ljude.
Utjecaj AMR-a na globalno zdravlje
Prema procjenama evropskog centra za prevenciju i nadzor bolesti (ECDC), u Evropi je svake godine od infekcija uzrokovanih multirezistentnim bakterijama umrlo 25.000 ljudi, dok je broj produženih bolničkih dana dosegao 2,5 miliona, uz trošak od 1,5 milijardi eura. Ako se nastavi s trenutnim trendovima, prema procjenama Organizacije za evropsku ekonomsku saradnju (OECD), do 2050. godine AMR bi mogao postati vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, odgovoran za 700.000 smrti godišnje.
Antibiotska rezistencija nije lokalizirani problem. Širom svijeta, bakterije postaju sve otpornije na naše najjače lijekove. Neke bakterije postale su otporne na sve antibiotike, što ostavlja doktore bez učinkovitih opcija za liječenje ozbiljnih infekcija. Štoviše, “stari” antibiotici, koji su još uvijek učinkoviti, povukli su se s tržišta zbog ekonomske neisplativosti, uprkos njihovoj važnosti.
Preventivne mjere i odgovorno korištenje antibiotika
Prevencija je ključna u borbi protiv antimikrobne rezistencije. Bakterije mogu razviti otpornost samo kada su izložene antibiotiku. Dakle, odgovorno korištenje antibiotika i njihovo propisivanje samo kada je to apsolutno potrebno može značajno smanjiti rizik od razvoja otpornosti. Međutim, to nije dovoljno. Uzimanje antibiotika kada nisu potrebni, posebno za virusne infekcije poput prehlade, gripe ili bronhitisa, treba izbjegavati.
Osim toga, važno je pridržavati se osnovnih higijenskih mjera, kao što su redovito pranje ruku, upotreba maramica pri kašljanju i kihanju, izbjegavanje zatvorenih prostora kad ste bolesni i vakcinacija. Respiratorne infekcije, koje su najčešći razlog za prekomjerno korištenje antibiotika, mogu se spriječiti jednostavnim preventivnim mjerama.
Podizanje svijesti i obrazovanje
Edukacija građana svih dobnih grupa od iznimne je važnosti. Promicanje znanja o štetnosti neopravdane upotrebe antibiotika i AMR-u trebala bi biti stalna aktivnost. Djeca, odrasli i stariji trebaju biti educirani o tome kada su antibiotici potrebni i kako se mogu spriječiti infekcije. Jedan od bitnih aspekata edukacije je i razumijevanje važnosti dovršetka antibiotske terapije, jer je to ključno za sprječavanje razvoja otpornosti na antibiotike i učinkovito liječenje infekcija.
Završavanje antibiotske terapije je ključno iz nekoliko razloga:
- Sprječavanje razvoja otpornosti na antibiotike
Kada se antibiotici prekidaju prerano, neke bakterije mogu preživjeti. Ove preživjele bakterije često razvijaju otpornost na antibiotik, što znači da lijek više neće biti djelotvoran u budućim infekcijama. - Potpuno eliminiranje infekcije
Ako se terapija prekine prije vremena, infekcija se možda neće potpuno izliječiti. Preostale bakterije mogu se ponovno razmnožiti, uzrokujući povratak bolesti, često u težem obliku. - Smanjenje komplikacija
Nedovoljno tretirane infekcije mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući širenje infekcije na druge dijelove tijela, poput krvotoka (sepsa). - Zaštita drugih ljudi
Prekidanjem terapije možete ostati nosilac bakterija i prenijeti ih na druge, čime ugrožavate zdravlje ljudi u vašoj okolini.
Zato je važno slijediti upute doktora, čak i ako se osjećate bolje prije završetka terapije, jer simptomatski oporavak ne znači da su sve bakterije eliminisane.
Također, redovna edukacija zdravstvenih radnika o najnovijim smjernicama u vezi s propisivanjem antibiotika od ključne je važnosti u suzbijanju AMR-a.
Zajednički napor za očuvanje učinkovitosti antibiotika!
Antimikrobna rezistencija je globalni problem koji zahtijeva kolektivne napore. Ako ništa ne poduzmemo, svijet će se suočiti s velikim izazovima u liječenju infekcija, što će dovesti do povećanja smrtnosti i troškova zdravstvene zaštite. Svi, od pojedinaca do međunarodnih organizacija, moramo preuzeti odgovornost u borbi protiv AMR-a. To uključuje racionalnu upotrebu antibiotika, prevenciju infekcija, razvoj novih terapijskih opcija, kao i primjenu strategija kontrolisanja AMR-a u ljudskom i veterinarskom zdravstvu. Ako budemo radili zajedno, možemo sačuvati učinkovitost antibiotika za buduće generacije i osigurati sigurnost globalnog zdravlja.
Pripremila:
mr.ph. Romana Galin
