Rodna pristrasnost u medicini ozbiljan je problem koji može dovesti do kašnjenja u dijagnozi, pogrešnog liječenja, pa čak i smrtnog ishoda. Ova pristrasnost najčešće pogađa žene i marginalizirane rodne grupe, ali može negativno uticati i na muškarce.
Ovaj članak istražuje šta je rodna pristrasnost, kako se manifestuje u medicinskoj dijagnostici i koje su posljedice za pacijente.
Šta je rodna pristrasnost?
Rodna pristrasnost (gender bias) odnosi se na predrasude i stereotipe povezane s rodom. Ove predrasude mogu biti svjesne (eksplicitne) ili nesvjesne (implicitne).
U medicini, rodna pristrasnost može uticati na način na koji doktori tumače simptome pacijenata, što rezultira pogrešnim ili zakašnjelim dijagnozama. Tradicionalni stereotipi, poput vjerovanja da su žene “pretjerano osjetljive” ili da muškarci “mogu podnijeti više bola”, često oblikuju način na koji pacijenti dobijaju medicinsku njegu.
Kako rodna pristrasnost utiče na dijagnozu?
1. Hronični bol
- Žene češće pate od hroničnog bola, ali im se simptomi često ne shvataju ozbiljno.
- Ljekari im rjeđe prepisuju lijekove protiv bolova i češće ih upućuju na psihijatrijske preglede.
- S druge strane, muškarci koji pate od hroničnog bola često se opisuju kao “snažni” i “izdržljivi”, zbog čega se rjeđe dijagnosticiraju i liječe pridruženi mentalni problemi.
2. Poremećaji zgrušavanja krvi
- Hemofilija i Von Willebrandova bolest pogađaju i muškarce i žene, ali su se ranije smatrale “muškim bolestima”.
- Zbog ove zablude, žene s umjerenom hemofilijom dobijaju dijagnozu u prosjeku 6,5 mjeseci kasnije nego muškarci, dok one sa teškom hemofilijom čekaju čak 39 mjeseci na dijagnozu.
- Kod Von Willebrandove bolesti, žene često čekaju i 16 godina prije nego što dobiju tačnu dijagnozu.
3. Autoimune bolesti
- 75% pacijenata s autoimunim bolestima su žene, ali mnoge se suočavaju s odbacivanjem njihovih simptoma kao “pretjerane zabrinutosti”.
- Kod lupusa, koji pogađa 90% žena, muškarci dobijaju dijagnozu brže, iako žene češće razvijaju simptome ranije.
4. Mentalno zdravlje
- Žene su skoro dvostruko češće dijagnosticirane s mentalnim poremećajima u odnosu na muškarce.
- Iako je depresija češća kod žena, istraživanja pokazuju da ljekari češće postavljaju ovu dijagnozu ženama, čak i kada muškarci imaju identične simptome.
- Žene također češće dobijaju recepte za antidepresive, dok se kod muškaraca depresija rjeđe prepoznaje zbog stereotipa da su “emocionalno jači”.
5. COVID-19
- U ranoj fazi pandemije, istraživanja su pokazala da su žene rjeđe dobijale ključne dijagnostičke testove poput RTG-a pluća i laboratorijskih analiza.
- Većina studija o COVID-19 nije uzela u obzir razlike u spolu i rodu, što znači da su žene mogle biti dijagnosticirane i liječene drugačije nego muškarci.
6. Srčane bolesti
- Simptomi srčanog udara kod žena su često drugačiji od onih kod muškaraca, ali se u medicini još uvijek smatraju “netipičnim”.
- Kao rezultat toga, žene rjeđe bivaju poslane na dijagnostičke testove poput EKG-a ili koronarografije.
- Studija iz 2018. godine otkrila je da žene imaju veću šansu da prežive srčani udar ako ih liječi doktorica, jer muški doktori rjeđe prepoznaju simptome srčanih oboljenja kod žena.
Uzroci rodne pristrasnosti u medicini
Rodna pristrasnost u medicinskoj dijagnostici rezultat je historijskih i sistemskih faktora:
- Nepravedna medicinska istraživanja – Većina ranijih studija ispitivala je samo muške pacijente, ostavljajući ogroman jaz u znanju o ženskom zdravlju.
- Manjak žena u medicinskom istraživanju i liderstvu – Iako žene čine 70% zdravstvenih radnika, još uvijek su nedovoljno zastupljene u naučnim publikacijama i vodećim pozicijama.
- Institucionalizovani seksizam – Nedostatak politika koje štite žene od diskriminacije u zdravstvu dovodi do nejednakog tretmana i lošijih zdravstvenih ishoda.
Kako smanjiti rodnu pristrasnost?
1. Edukacija i podizanje svijesti
Ljekari i medicinsko osoblje trebaju biti svjesni vlastitih predrasuda i kako one mogu uticati na dijagnozu i liječenje.
2. Rodna ravnopravnost u istraživanjima
Medicinske studije moraju uključivati podjednak broj muških i ženskih ispitanika kako bi se bolje razumjele razlike u simptomima i reakcijama na terapiju.
3. Odgovornost institucija
Bolnice i zdravstvene organizacije trebaju uspostaviti jasne smjernice za izbjegavanje diskriminacije i nepravednog tretmana pacijenata na osnovu roda.
4. Samozastupanje pacijenata
Pacijenti mogu:
– Tražiti drugo mišljenje ako osjećaju da ih ljekar ne shvata ozbiljno.
– Insistirati na dodatnim testovima ako sumnjaju da su njihovi simptomi potcijenjeni.
– Povezati se s organizacijama koje se bave pravima pacijenata.
Zaključak
Rodna pristrasnost u medicini nije samo problem žena – ona utiče na kvalitet zdravstvene njege za sve. Prepoznavanjem ovog problema, poboljšanjem istraživanja i mijenjanjem medicinske prakse, možemo osigurati pravednije i kvalitetnije liječenje za sve pacijente.
Prevela: Amira dr Ćerimagić
Izvor: https://www.medicalnewstoday.com/articles/gender-bias-in-medical-diagnosis
Izvor slike: https://www.linkedin.com/pulse/how-gender-bias-medicine-affects-womens-health-book-anne-litwin-phd
