Vrijeme čitanja 7 min.
Kada razmišljamo o dojenju, najčešće mislimo na hranu. Ali razvoj imunološkog sistema ne završava porodom.
Novorođenče prve dane života provodi gotovo neprekidno uz nečiju kožu. Na grudima roditelja, tokom podoja, u naručju, tokom uspavljivanja.
I dok te trenutke obično povezujemo sa bliskošću, smirivanjem i povezivanjem, savremena istraživanja sve više istražuju i njihovu biološku dimenziju.
Danas znamo da majčino mlijeko nije samo nutritivna podrška novorođenčetu. Ono sadrži kompleksnu kombinaciju bakterija, imunoloških faktora, bioaktivnih molekula i ćelija koje učestvuju u oblikovanju ranog mikrobiološkog i imunološkog okruženja bebe.
Zbog toga se razvoj neonatalnog imuniteta danas sve češće posmatra kao dinamičan proces koji se nastavlja i nakon poroda — kroz kontakt sa majkom, dojenje i rano mikrobiološko okruženje.
Zašto se danas govori o mikrobiomu majčinog mlijeka?
Dugo se smatralo da je majčino mlijeko sterilno. Međutim, savremene metode analize pokazale su prisustvo različitih bakterijskih zajednica u humanom mlijeku.
Istraživanja sugerišu da ove bakterije mogu učestvovati u oblikovanju ranog neonatalnog mikrobioma, posebno u periodu kada imunološki sistem tek uči razlikovati bezopasne mikroorganizme od potencijalnih prijetnji.
Pored bakterija, majčino mlijeko sadrži:
- antitijela,
- imunološke ćelije,
- oligosaharide,
- citokine,
- faktore rasta,
- sekretorne proteine,
- antioksidanse i druge bioaktivne molekule.
Drugim riječima, dojenje nije samo unos kalorija — nego i kontinuirana imunološka komunikacija između majke i djeteta.
Da li razvoj imuniteta završava porodom?
Savremena imunologija sve više pokazuje da odgovor glasi: ne.
Porod predstavlja važan početak ranog mikrobiološkog kontakta, ali razvoj imunološkog sistema nastavlja se i tokom narednih mjeseci kroz:
- dojenje,
- kontakt koža-na-kožu,
- zajedničko mikrobiološko okruženje,
- svakodnevni fizički kontakt između bebe i roditelja.
Upravo zbog toga se danas vaginalni porod, dojenje i skin-to-skin kontakt sve češće posmatraju kao povezani fiziološki procesi, a ne kao izolovani događaji.
Istraživanja pokazuju da poremećaji rane kolonizacije — poput carskog reza ili rane izloženosti antibioticima — mogu biti povezani sa povećanim rizikom za određena atopijska i inflamatorna stanja kasnije u životu. Naravno, to ne znači da će svako dijete rođeno carskim rezom razviti zdravstvene probleme, ali ukazuje koliko je rana mikrobiološka sredina važna za imunološku edukaciju organizma.
Šta koža novorođenčeta ima s imunitetom?
Koža nije samo fizička zaštitna barijera.
Ona predstavlja aktivan imunološki organ koji učestvuje u komunikaciji između organizma i spoljašnje sredine. U prvim mjesecima života koža novorođenčeta prolazi kroz intenzivno sazrijevanje, uključujući i razvoj vlastitog mikrobioma.
Zbog toga istraživači danas sve više govore o značaju ranog fiziološkog kontakta:
- kontakta koža-na-kožu,
- blizine roditelja,
- dojenja,
- zajedničkog mikrobiološkog okruženja.
Iako najveći broj istraživanja o mikrobiomu majčinog mlijeka i dalje dominantno proučava njegov odnos sa crijevnim mikrobiomom bebe, sve više se govori i o širem uticaju ranog mikrobiološkog okruženja na razvoj kože, imunološke tolerancije i zaštitnih funkcija organizma.
Drugim riječima, novorođenče ne raste u sterilnom prostoru. Njegov organizam se razvija kroz kontinuirani kontakt sa mikroorganizmima iz okruženja — posebno onima koji dolaze od roditelja.
Kako majčino okruženje može uticati na sastav mlijeka?
Jedan od posebno zanimljivih aspekata savremenih istraživanja jeste činjenica da mikrobiom majčinog mlijeka nije identičan kod svih žena.
Na njegov sastav mogu uticati brojni faktori:
- način poroda,
- upotreba antibiotika,
- prehrana,
- zdravstveno stanje,
- životno okruženje,
- nivo stresa,
- geografski i socijalni uslovi.
Neka istraživanja pokazala su da psihološki stres može biti povezan sa manjom bakterijskom raznolikošću u humanom mlijeku, dok je kod žena iz ruralnih sredina zabilježena veća mikrobna raznolikost.
Ishrana majke takođe može uticati na sastav određenih nutritivnih i bioaktivnih komponenti mlijeka, uključujući antioksidanse i masne kiseline važne za razvoj imunološkog i nervnog sistema djeteta.
Gdje su prirodni probiotici u cijeloj priči?
Probiotici se definišu kao živi mikroorganizmi koji, kada se primjenjuju u adekvatnim količinama, mogu imati zdravstvenu korist za domaćina.
Određeni probiotski sojevi proučavani su u kontekstu prevencije atopijskih bolesti i ekcema, posebno kod djece sa povećanim rizikom za alergije.
Ipak, važno je razumjeti da nijedan suplement ne može u potpunosti reprodukovati kompleksnost fizioloških procesa kroz koje se razvija rani odnos između majke i bebe.
Dojenje, kontakt koža-na-kožu, svakodnevna blizina i zajedničko mikrobiološko okruženje predstavljaju mnogo više od pojedinačne bakterijske kulture ili nutritivnog sastojka.
Zašto savremena medicina ponovo govori o fiziološkom kontaktu?
Posljednjih godina sve više pažnje posvećuje se konceptima poput:
- skin-to-skin kontakta,
- rooming-in pristupa,
- podrške dojenju,
- očuvanja fizioloških procesa nakon poroda kada god je to moguće.
Razlog za to nije samo emocionalna povezanost između roditelja i bebe, nego i sve veće razumijevanje da rani kontakt ima važne biološke posljedice za razvoj imunološkog sistema, mikrobioma i zaštitnih funkcija organizma.
Savremena nauka zato sve češće posmatra:
- porod,
- dojenje,
- kontakt,
- mikrobiom,
- imunološki razvoj
kao međusobno povezane dijelove istog procesa ranog života.
Šta je možda najvažnija poruka?
Beba ne razvija imunitet izolovano od svoje okoline.
Prvi mjeseci života predstavljaju period intenzivne komunikacije između organizma novorođenčeta i mikrobiološkog svijeta koji ga okružuje — posebno onog koji dolazi od majke i porodice.
Majčino mlijeko u toj priči nije samo hrana. Ono predstavlja dio mnogo šireg biološkog dijaloga koji se nastavlja dugo nakon samog poroda.
Literatura
- Rautava S. Early microbial contact, the breast milk microbiome and child health. J Dev Orig Health Dis. 2016 Feb;7(1):5-14. doi: 10.1017/S2040174415001233. Epub 2015 Jun 8. PMID: 26051698.
- Dubé-Zinatelli E, Mayotte E, Cappelletti L, Ismail N. Impact of the maternal microbiome on neonatal immune development. J Reprod Immunol. 2025;170:104542. doi:10.1016/j.jri.2025.104542.
Autor:
dr Amira Arnautović Ćerimagić
specijalista kliničke imunologije